Često postavljena pitanja

Ko ima najveći rizik za dobijanje melanoma?

Rizik za razvijanje melanoma je najveći kod osoba sa svijetlom kožom sa puno pjega, koja lako izgori na suncu, kao i kod osoba sa brojnim mladežima. Većem riziku za razvoj melanoma doprinose i podaci o opekotinama od sunca, posebno u djetinstvu i adolescenciji, kao i pojavi melanoma kod drugog člana porodice. Često izlaganje suncu, posebno tokom boravka na otvorenom, takođe povećava opasnost od razvoja melanoma. Na globalnom nivou, melanom se jednako često javlja kod muškaraca i žena. Melanom se može javiti u bilo kom uzrastu, međutim, u djetinstvu se javlja izuzetno rijetko.

Šta je uzrok rastuće učestalosti melanoma?

Glavni uzrok porasta učestalosti raka kože u posljednjim decenijama, osim stanjenog ozonskog omotača, predstavlja promjena ponašanja na suncu. Veća popularnost aktivnosti na otvorenom i sunčanja dovela je do pretjeranog izlaganja UV zračenju. Mnoge osobe preplanulost kože smatraju simbolom atraktivnosti i dobrog zdravlja. Međutim, preplanulost je samo znak oštećenja izazvanog UV zracima i predstavlja pokušaj kože da umanji dalja oštećenja.

Kako se mogu popraviti šanse za preživljavanje od melanoma?

Ključ za povoljan ishod predstavlja rano otkrivanje i pravovremena hirurška terapija. Periodični samopregled kože kao i obraćanje ljekaru kod sumnjivih promjena trebalo bi da postanu standard ukoliko želimo da smanjimo stopu smrtnosti od melanoma.

Koji su ostali štetni efekti sunca na kožu?

Osim melanoma, sunce indukuje stvaranje ostalih vrsta raka kože, koji, premda obično nisu fatalni, često dovode do značajnih oštećenja. Ultravioletni zraci porijeklom od sunca izazivaju i prerano starenje kože koje se manifestuje borama, neravnomjernom pigmentacijom, hrapavošću, popucalim venama i poljima sa perutanjem (fotooštećenje).

Da li je bezbjedno ostati na suncu u dužem vremenskom periodu ukoliko se nanese krema za zaštitu od sunca?

Potpuna zaštita od sunca u pravom smislu riječi još ne postoji. Trenutno dostupne kreme, uprkos formulacijama sa visokim faktorima zaštite, propuštaju različite količine UV zraka većih talasnih dužina (UVA). Kumulativni efekti ovih propuštenih zraka još uvjek mogu dovesti do pojave raka kože ili preranog starenja kože. Niko ne bi smio ostati predugo na suncu zbog lažnog utiska da krema potpuno blokira sunčeve zrake. Izlaganje suncu treba izbjegavati u periodu između 11 i 15 časova, kada je UV zračenje najjače.

Da li je lažna preplanulost bezbjednija od one izazvane suncem?

„Lažna“ preplanulost (samopotamnjivanje) je daleko bezbjednija od suncem izazvane preplanulosti. Proizvodi za samopotamnjivanje proizvode preplanulost sličnu prirodnoj putem hemijske rekacjie u koži. Na taj način oni daju željeni kozmetski rezultat osobi koja želi da ima preplanulu boju kože bez sunčanja. Ovi proizvodi moraju da se nanose svake 1-2 sedmice da bi se zadržala željena boja kože, jer se površni slojevi kože stalno obnavljaju. Međutim, sadašnji proizvodi za samopotamnjivanje koji obezbjedjuju „lažnu preplanulost“ ni na koji način ne štite od UV zračenja i potrošači moraju biti svjesni ove važne činjenice.

Da li je vještačka preplanulost dobijena u solarijumu bezbjedna?

Riječ upozorenja o solarijumu! Solarijum pravi kožu preplanulom putem emitovanja ultravioletnog A zračenja, koje, premda veoma efikasno pravi kožu preplanulom bez stvaranja opekotina, još uvek značajno povećava rizik za razvoj raka kože i bez sumnje izuzetno efikasno izaziva prerano starenje kože. Vjerovatno većina osoba nije svesna činjenice da preplanulost kože dobijena u solariju ne štiti dalje od opekotina od sunca kada se izađe napolje, jer su za razvoj opekotina od sunca odgovorni UVB zraci.